Europska komisija objavila je izvješće o obrazovanju i osposobljavanju za 2018. godinu kojim se provodi analiza dosega i izazova u tom području u odnosu na ciljeve postavljene za 2020. godinu. U brojkama izraženima u objavljenoj tablici to izgleda ovako:
Stopa zaposlenosti diplomiranih osoba (više srednjoškolsko obrazovanje ili visoko obrazovanje) – 65,9%, što je porast u odnosu na prethodne godine, ali ipak nedovoljno uzimajući u obzir stopu na razini Europske Unije koja iznosi 80,2%. Što se tiče ostvarenog visokog obrazovanja osoba od 30-34 godine, Hrvatska je s 28,7% u padu za četiri posto u odnosu na 2014., te je još dijeli dvanaest posto do cilja koji postavlja Europska Unija. No, ono gdje Hrvatska vodi jest u najmanjem broju ranih odustajanja od obrazovanja i edukacije, s tek 3,1%, premda je taj broj prije bio i manji.
Samo 2,3% odraslih (dobna skupina od 25 do 64) u Hrvatskoj sudjeluje u nekom obliku izučavanja i obrazovanja što je daleko od zemalja koje vode u tom području, a to su Švedska, Finska i Danska sa skoro 30%. Također, nakon Turske i Makedonije, imamo najlošiji postotak u predškolskom odgoju djece u kojem je obuhvaćeno 75,1% djece, za razliku od referentne točke koja je 95%.
Europska komisija osim kurikularne reforme, koja je do sada zaživjela u eksperimentalnoj fazi u 74 škole uz uvođenje informatike kao obveznog predmeta u osnovnoj školi, ističe važnost zakonskih izmjena u strukovnom obrazovanju koje mora poboljšati kvalitetu i povezati se s tržištem rada.
Zbog dvostruko većeg broja stipendija, Komisija nije propustila naglasiti značajan napredak Hrvatske u pružanju jednakih mogućnosti studentima slabijeg socio-ekonomskog statusa u pogledu dostupnosti visokog obrazovanja. Također, pohvaljena je odluka Vlade o financijskoj stimulaciji sveučilišta koja otvaraju deficitarne studijske programe, a prema HZZ-u to su: medicina, farmacija, računarstvo, strojarstvo, elektrotehnika, matematika, fizika, logopedija, rehabilitacija i anglistika.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak navodi kako prethodna izvješča nisu bila ni približno povoljna te kako je posebno zadovoljna što je Komisija pohvalila korištenje EU fondova u reformskim procesima.
Prošlogodišnja prezentacija izvještaja pokazala je da je hrvatski obrazovni sustav među najlošijima u Europi, a Stefaan Hermans naveo je kako je obrazovanje budućnost te da Hrvatska i druge države članice imaju podršku Europske komisije u unaprjeđenju obrazovnog sustava. Koliko se toga još može poboljšati da bi se poboljšali i navedeni rezultati? Popis je sigurno pozamašan, ali barem idemo naprijed.