Dolazi nam teško, apokaliptično vrijeme. Veljača. Tad normalni život uzima pauzu i odlazi na godišnji odmor nekih mjesec dana. Umjesto njega dolazi nam razdoblje stresa, glavobolja, tableta za smirenje, šteka cigareta i drugih načina za prilagođavanje našeg uma papirima koji „život“ znače. Ali što ako te muke možemo umanjiti i sačuvati preostale dijelove naših živaca za starost?
Informacije koje vam mogu produžiti život mogli ste saznati prošli četvrtak u 18.00 sati u Klubu mladih, ali ne brinite, ukratko ćemo ponoviti za vas one najvažnije. Za početak, gosti predavanja bili su profesorica Morana Koludrović iz Centra za savjetovanje Sveučilišta u Splitu i Goran Kardum, profesor na Filozofskom fakultetu u Splitu i pročelnik Centra za savjetovanje. U početku su istaknuli kako u Centru rade različiti stručnjaci-volonteri sa Sveučilišta i drugih institucija, a plan im je dovesti ljude iz različitih zanimanja kako bi pomogli problemima studenata iz različitih sastavnica Sveučilišta u Splitu. Zanimljivo je slabo poznavanje Centra među studentima što dovodi do njihovog slabog odaziva. Razlog tomu je loše promoviranje zbog mogućih pritisaka struke na Centar. Zbog toga su najavili i budućnosti suradnju sa S4S-om i HSZ-om.
Savjetovalište je osnovano radi promicanja i unaprjeđenja akademskog, ali i osobnog života studenata i ostalih članova Sveučilišta. U skladu s tim, zadaće Savjetovališta su savjetovanje pri teškoćama u učenju, odabiru akademske karijere, problemima u obiteljskim ili prijateljskim odnosima, usmjeravanje u kriznim trenucima, organizacija različitih vrsta edukacija, iskustvenih radionica, tematskih predavanja i ljetnih škola. Nakon tog uvodnog dijela, profesor Kardum je istaknuo najveće probleme pri učenju, a to su: depresivnost, izgubljenost, traume, kampanjsko učenje,…
Profesorica Morana je naglasila kako su neformalni razgovori sa studentima rješenje ovim problemima pri učenju. Tim neformalnim, privatnim razgovorima studenti lakše pristupaju i progovaraju o problemima koji ih tište i ometaju u procesu učenja. Zatim je prikazan kratki film o dobrim i lošim navikama učenja kojeg su izradili članovi udruge S4S. Filmom su bili zadovoljni gosti predavanja te su napomenuli kako su dobro obrađene loše i dobre navike učenja prosječnog studenta. Kardum je naglasio kako postoji udruga Alumni, sastavljena od bivših studenata različitih fakulteta koji pomažu mladim snagama u borbi s ispitnim rokovima.
Nastavljajući svoje izlaganje, istaknuo je kako nema dobrog pristupa učenju bez postavljenog cilja i korištenja individualnog stila. Zbog toga je kritizirao Bolonju kao sustav koji ubija kreativnost studenata, iznjedravanja rješenja pri konkretnim, stvarnim problemima i prolaženja predmeta kroz poznate skripte gdje se studenta usmjerava u jednocrtnom razmišljanju. Profesorica Morana nije bila toliko kritična prema Bolonji, ali je naglasila važnost tehnike ili načina učenja. Za dobro učenje važno je prisustvovanje nastavi, iako ima profesora čije izlaganje nema kvalitete za pomoći studentu u učenju, a tada ni korištenje markera neće pomoći.
Profesor Kardum je naglasio kako je za kvalitetno učenje potrebno odrediti mjesto i vrijeme učenja, stanje svijesti (jutarnji ili večernji tip), spavanje i raspodjelu gradiva prema stupnju težine. Učiti je najbolje ujutro poslije dobro prospavane noći, a naravno, spavati je najbolje ići u 22 sata kako bi se mozak prikladno defragmentirao i odmorio. Preporučeno vrijeme za pisanje seminarskih radova je večer, a jako je važno znati kako se ne može učiti kvalitetno cijeli dan u kontinuitetu.
Tada se dotaknuo najbolje stvari u procesu učenja, pauze. Optimalna duljina pauze je 45 minuta. U tih 45 minuta nije preporučljivo koristiti bilo kakvu vrstu medija koji donose nove informacije i guraju prethodne u zaborav stvarajući zasićenje. Preporučljiva je fizička aktivnost, spavanje, osobito u popodnevne sate (tzv. napping). Učenje u velikim grupama nije najbolja stvar, osobito ako se u njoj nalaze ljudi različitih stilova učenja i različite brzine usvajanja gradiva. Slične predmete loše je učiti zaredom, osobito ako se uče na silu bez ikakvog cilja štrebanjem podataka.
Dobro je učiti u što intimnijim uvjetima, uz iznimke onih studenata kojima glazba pruža dodatnu motivaciju za učenje. Važno je znati kako bi jedino instrumentalnu glazbu trebali slušati tijekom učenja jer učenjem uz glazbu s riječima, osobito kod učenja jezika, došlo bi do zamjene informacija i zaboravljanja podataka gradiva. Dnevni maksimum učenja ovisi o težini gradiva, pristupu studenta, razlogu zbog čega smo upisali fakultet i motivaciji. Na kraju je naglasio kako kampanjskim učenjem postižemo osrednje rezultate na ispitima, dok gradivo za budućnost zaboravljamo.
Profesorica Morana se dotakla motivacije studenta kao najvažnijeg elementa za učenje. Potrebno se motivirati na vrijeme, sjetiti se zbog čega učimo i koji su ishodi učenja. Vrste motivacije su različite i ovise o samom studentu. Na učenje studenta utječe i visoka motivacija nastavnika koji je voditelj tog predmeta. Kao uspješan primjer rješavanja problema i interakcije studenata i profesora navodi seriju napravljenu prema stvarnim događajima, Dr. House.
U njemu se naglašava kako nijedan problem ne može biti izoliran. Tim riječima došlo se do kraja ovog zanimljivog i poučnog druženja. Za više informacija kontaktirajte sam Centar, odnosno naše goste, profesora Gorana Karduma (gkardum@ffst.hr) i profesoricu Moranu Koludrović (morana@ffst.hr). Nadamo se kako ste čitajući pronašli spasonosne podatke za učenje koje vas čeka. Svim vama želimo sreću s ispitnim rokovima i zapamtite ako rezultati, usprkos ovim informacijama, budu nezadovoljavajući, tu su uvijek ostali rokovi. Zato, samo opušteno i još jednom sretno!