SLADOLED

Sladoled je mnogima omiljena ljetna poslastica jer nas ujedno može zasladiti i rashladiti. Ako se još uvijek niste okušali u pripremi sladoleda kod kuće, vrijeme je da naučite. Uživajte u slatkim okusima!

Sastojci:

• 2 čaše punomasnog slatkog vrhnja
• 1 čaša punomasnog mlijeka
• 2/3 čaše šećera
• 1/2 žličice soli
• 5 žumanjaka

Priprema:

Na srednje laganoj vatri kuhajte i miješajte vrhnje, mlijeko, šećer i sol dok se ne stvori jednolična smjesa. To traje otprilike 5 minuta. U drugoj zdjeli izmiksajte žumanjke. Zatim polako dodajte trećinu smjese u žumanjke i jako tucite pjenjačom. Smjesu polako ubacite u lonac s ostatkom smjese s vrhnjem, vratite na vatru te kuhajte dok se krema ne zgusne dovoljno jako da ostane na žlici. Tako čvrstu smjesu stavite u cjedilo da ostanu grudice. Stavite u posudu i pustite da se ohladi na sobnoj temperaturi, a zatim stavite u hladnjak minimalno 4 sata. Dok ne pojedete, držite u škrinji. Ako želite sladoled s okusom, u osnovnu smjesu dodajte sastojak ili aromu po želji.

Nije nepoznanica kako grad Split ima podosta infrastrukturnih problema, ali i pitanje zgrada fakulteta godinama je izazov za čelne ljude, kako u gradskoj upravi i rektoratu, tako i u samim ministarstvima. No, čini se kako je rektor Splitskog sveučilišta dr.sc. Šimun Anđelinović došao na jednu izvrsnu ideju kada je riječ o Filozofskom fakultetu.

Naime, Anđelinović sjajnu priliku za rješenje ovoga problema vidi u blizini samoga Kampusa gdje se i nalazi većina splitskih fakulteta. Čini se kako bi Sveučilište moglo kupiti upravnu zgradu Brodomerkura. Evo što je kazao rektor za jedan dalmatinski list: Točno, tu bismo u najbržem roku pronašli mjesto i za Rektorat i za Filozofski fakultet koji ima više od 1500 studenata, a nastavu odvija na pet lokacija u gradu Splitu. Zbog toga smo u više navrata bili u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, istaknuli taj problem te se kao jedno od logičkih rješenja nametnula kupnja upravne zgrade Brodomerkura na Poljičkoj cesti, koja bi odgovarala našoj namjeri.

Iako splitsko Sveučilište nije jedini potencijalni kupac, čini se kako je ipak u prednosti. Sa Sveučilišta se nadaju kako će ministarstvo podržati projekt jer su im predstavljeni kompletni financijski planovi, a na kraju krajeva i država bi imala manje izdatke. Polovina sredstava osigurala bi se iz domaćih izvora, što prodajom starog Rektorata, što drugim vlastitim sredstvima, dok bi ostatak osigurala država.

Prema riječima rektora Anđelinovića, izgradnja zgrade Filozofskog fakulteta, koja je predviđena na Kampusu, koštala bi državu oko 240 milijuna kuna, dok kupnja zgrade na Poljičkoj cesti ima podosta prednosti.

– Ovo bi bilo i značajno jeftinije u odnosu na to jer se “Brodomerkurova” zgrada prodaje za nešto više od 90 milijuna kuna. Također, nastava na novoj lokaciji Filozofskog fakulteta mogla bi započeti već 1. listopada ove godine, znači u novoj akademskoj godini. Mi smo s upravom Brodomerkura i vlasnicima već razgovarali, i molili smo ih za još malo vremena, dok sve ne prođe na Vladi, a nadam se da će to biti što prije – kazao je Anđelinović te dodao kako se uz uštedu rješava još jedan problem jer Sveučilište sada za najmove za Filozofski fakultet plaća više od milijun kuna godišnje. Nadalje, prednost je što bi time i sam Rektorat bio bliže Kampusuna kojem se nalazi većina fakulteta.

Ideja Sveučilišne ulice

Ako se, primjerice na Filozofskom fakultetu, javi potreba za dodatnim radionicama, uvijek se mogu koristiti i kapaciteti na Kampusu koji se nalaze desetak minuta hoda od Brodomerkurove zgrade. Tako bi se, s obzirom na lokalitet Kampusa, Medicinskoga fakulteta i zgrade u Poljičkoj, stvorila nova funkcija Ulice Ruđera Boškovića koja bi postala prava Sveučilišna ulica.

Ideju podržava i dekan samog fakulteta, prof.dr.sc. Aleksandar Jakir, koji smatra kako djelovanje Filozofskog fakulteta na čak pet lokacija u gradu Splitu (na Peristilu, u Radovanovoj, Sinjskoj i Teslinoj ulici te u Franjevačkom klerikatu na Trsteniku) nepovoljno utječe na kvalitetu poslovanja i samoga studiranja.
Dekan Jakir svakako se nada pozitivnom ishodu.

– Čvrsto vjerujem da će naši zajednički napori uroditi plodom i da ćemo do nove akademske godine konačno riješiti naš gorući problem useljavanjem u dosadašnju upravnu zgradu “Brodomerkura” na Poljičkoj cesti! Od našeg premijera Oreškovića, koji prepoznaje da je kupnja adekvatne zgrade znatno povoljnija od izgradnje nove i plaćanja najmova, preko našeg resornog ministra, prof. Šustara, do našeg rektora Anđelinovića koji ulaže silnu energiju da napokon Filozofski fakultet sa svojih 1500 studenata i polaznika tečajeva unutar cjeloživotnoga obrazovanja, i sa svojih 160 zaposlenika, bude pod jednim krovom – kazao je dekan Jakir.

Iz priloženog se čini kako je ipak na vidiku rješenje dogogodišnjega problema s kojim su se nosili studenti, no hoće li zbilja doći kraj mukama s početkom iduće akadameske godine, ostaje za vidjeti.

Best of regional stand-up rasprodao je Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, a u subotu, 4. 6. u 20.30 h, stiže u splitsku Loru!

U ožujku ove godine hrvatski stand-up po prvi je puta izašao iz klupskih okvira pod organizacijom Studija Smijeha. U velikoj dvorani najpoznatijeg domaćeg hrama umjetnosti i kulture, pred gotovo 2000 ljudi odvila se prekrasna priča pod nazivom Best of regional stand up.

Odličnih šest komičara regije svojim najboljim forama do suza su nasmijali publiku koja je svojim reakcijama dokazala kako joj je smijeh više nego potreban!

Nakon naše metropole, odlučili smo čitavu priču prikazati i našem „najlipšem“ gradu Dalmacije, Splitu!

S velikim oduševljenjem i ponosom predstavljamo Best of regional Stand up u DOM HV LORA 04.06. u 20:30 sati.

Šest ponajboljih komičara i komičarki regije koji će vas nasmijavati te večeri su po abecednom redu: Filip Andronik (BiH), Perica Jerković (SLO), Marina Orsag (HR), Jelena Radanović (SRB), Aleksandar Perišić (SRB) i Vlatko Štampar (HR).

Svatko od njih je poseban i ima svoj stil, a publici u Splitu predstaviti će svoje najbolje materijale nastale u njihovoj dugogodišnjoj karijeri.

Filip Andronik (BIH)
Dolazi iz Sarajeva gdje se bavi crtanjem stripova i stand up komedijom.
Sa svojim autorskim materijalom učestvovao je u predstavama sa glumcima/komičarima, organizirao i vodio večeri otvorenog mikrofona i natjecanja komičara amatera.
Nastupao je na festivalima stand up komedije u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji.

Perica Jerković (SLO)
Perica se kao mali iz BiH preselio u Sloveniju i samim tim nam donosi najbolje od obje kulture. Suprug i otac koji klasično stand up pripovijedanje kombinira s one linerima koje stalno prekida segmentima mimike i gestikulacije. Jedan od troje najboljih i najpriznatijih stand up komičara/ki Slovenije.

Marina Orsag (HRV)
Marina u jedanaest godina karijere iza sebe ima preko 2000 nastupa u regiji i svijetu, titulu Najbolje stand up komičarke Balkana 2013., najboljeg komičara/ke LENT Festivala 2015 po odabiru publike, te najbolje/g komičara/ke Kontinentalne Europe i Rusije 2015. na Jokenation natjecanju. Vječiti Petar Pan i netko tko svojom nepresušnom energijom vodi publiku apsurdnim kanalima svog uma.

Aleksandar Perišić (SRB)
Aleksandar je jedan od vodećih komičara crnog humora u regiji. Na „tamnu stranu” prešao je 2010. godine kada je pobijedio na natjecanju Otvorenog mikrofona. Njegov humor osim što publiku provocira, može je i navesti na dublje razmišljanje (posebno ako ste popili koje piće više). Za samopouzdanje na sceni zaslužno je i njegovo višegodišnje glumačko iskustvo.

Jelena Radanović (SRB)
Jelena Radanović je rezident komičarka organizacije Standup.rs i prva dama stand up scene u Srbiji. Svojim humorom i talentom plijeni i ruši predrasude o tome da je stand up muški posao. Nastupala je širom regije, kako u svom matičnom klubu Ben Akiba u Beogradu, tako i u klubovima, kazalištima i na najvećim regionalnim festivalima.

Vlatko Štampar (HRV)
Za one koji ga nisu probali, čakovečki komičar Vlatko Štampar ostat će nikad pronađeno utjelovljenje svih onih suludih misli koje svatko od nas pomišlja u onom dijelu uma koji s razlogom ignoriramo. Za one koji su ga doživjeli, Vlatko je bio i ostaje ventil i pipa sasvim suludih asocijacija, koje u kombinaciji s njegovom nezamjenjivom manirom neizbježno mame smijeh i čine ga jednim od najboljih komičara na ovim prostorima.

Podržite event u velikom broju i zajedno s nama pokažite da stand up komedija i u Splitu i više nego spada u kulturu, umjetnost i urbanu zabavu. S obzirom da su ulaznice u KD Lisinski rasprodane u samo tjedan dana, požurite po svoje na svim Entrio prodajnim mjestima: Croatia Records – Split (Narodni trg 11, Split, radno vrijeme: Pon – Pet: 08 – 20 h, Sub: 09 – 14 h, kontakt: +385 21 346 494), Atlas – Split (Trumbučac 1, Split, radno vrijeme: Pon – pet 09:00 – 18:00 h, sub 09:00 – 13:00 h, kontakt: +385 21 355 381), iGrow shop – Split (Josipa Jovića 43, Split, radno vrijeme: Pon – sub: 11:00 – 19:00 h, kontakt: +385 21 332 378) te online.

Cijena ulaznica iznosi 90kn, a u pretprodaji za studente/ice 70kn samo online.

Vidimo se u Lori!

Još je jedan vikend zakucao na naša vrata… Došlo je vrijeme da se malo odmorimo i predahnemo od svih ovotjednih obaveza, a mi vam u nastavku donosimo naše prijedloge kako provesti ove sparne večernje sate!

PETAK, 3. 6.

U Ghetto clubu danas se predstavlja novi rezident Marul koji u posljednje vrijeme osvježava lokalnu te regionalnu underground scenu svojom tehnikom i zvukom. Uz njega će nastupiti i mladi splitski DJ Shimetski!

U Fabrique Pubu očekuje vas Glazbeni mash-up Antonija Franića, splitskog glumca sa zagrebačkom adresom. Tropic club na još jednom Mystique Partyju priprema brojna iznenađenja za svoje posjetioce. O’Hara slavi uz Klubsku Scenu Takeover, a očekuje vas rođendanski party na dva floora uz 12 DJ-a s lokalne scene – Milan Pivalica, Feta, Silvio Hrabar, Dubok, El Commando, Malesh, Vice Vicious, Klox, Tome R., Ivan Romac, Marul i Tino Simich! Upad je moguće osigurati uz trošak od 30 kn.

Vanillu još jednom uveseljava Viva, poznata splitska grupa sa širokim repertoarom izvedbi koje prilagođavaju publici. Next u goste poziva grupu Cool, a za ples zadužuje Vilmu, Vedrana i Zlaju. Black & White club udara po Summer Styleu, a slušaju se folk i turbo folk hitovi. Lokacija kino Bačvica nudi sasvim drugačiju atmosferu na FMFS After Partyju – rasplešite se na Voi’sa Festival warm upu.

SUBOTA, 4. 6.

U caffe baru Inbox očekuje vas šarolik program – salsa, kizomba, bachata, reggaeton party, zumba animacije i DJ Daddy Cool! Kavana Ovčice ugošćuje Mike Kindred Blues Trio. Mike Kindred je istinski teksaški piano master koji ima jednu od “najbržih i najsigurnijih lijevih ruku ikada viđenih”. Njegov boogie piano stil je neponovljiv, a njegov hrapavi vokal i smisao za humor dodatno će začiniti ovaj izvanredni događaj!

Ghetto club ostaje vjeran svojima i za najfiniju selekciju underground elektronske glazbe, zadužuje  Malesha & Marula! Fabrique Pub zahvaljujući DJ-u Dupli priprema tulum u stilu “Izgubljene generacije”. O’Hara fešta na veliko, a radi se o rođendanu BMW Moto Kluba Split. Proslava započinje 3. lipnja, a završava u nedjelju te uključuje defile, druženje te večerašnji provod na Zenti uz DJ rock večer.

Kocka priprema Bitcherin Party IV. Nakon Đardina, party se seli u Kockin podrum – zabavlja vas Niki Peducci i njena hip hop, r’n’b, dancehall, pop, disco, funk i house plejlista! Hemingway bar na Double Trouble večeri, treštat će stranim i domaćim hitovima. Vanilla kao i uvijek na Disco Night edicijama, njiše se u ritmu stranih i domaćih hitova, dok Black & White club svojim pristašam,a kao i inače, nudi samo folk i turbo folk hitove.

I u subotu u kinu Bačvice shema kao i dan prije – FMFS After Party, a slušat će se stari disco, indie, dance, funky, nu disco i to pod palicom DJ-a Sensinija! Jungla otvara Jungline ljetne igare, a bit će tu Detroit techno by Pero FullHouse, DJ MoFunk i srdele s gradela!

Dragi naši, događaja i zabave je puno… sve je šaroliko i veselo, a vjerujemo kako ćete i vi pronaći nešto za sebe! Ugodan vikend i pamet u glavu!

Do 10. lipnja otvorene su prijave za nacionalnu konferenciju o mogućnostima sudjelovanja mladih u europskom društvu koja će se održati 17. lipnja u Zagrebu. Za sudjelovanje se putem obrasca na mmh.hr mogu prijaviti svi zainteresirani – mladi, predstavnici udruga mladih i za mlade, osobe koje rade s mladima te predstavnici Općina, Gradova i Županija.

- Koje promjene u društvu zabrinjavaju mlade, što bi im pomoglo u prilagodbi tim promjenama i povećanju osjeća sigurnosti, kako mogu povećati povjerenje prema ljudima iz drugih kulturnih, društvenih, ekonomskih i religijskih skupina, što doprinosi njihovom osjećaju pripadnosti lokalnoj zajednici, društvu i Europi te kako mogu iskoristiti svoje potencijale – tek su neke od tema o kojima će mladi razgovarati u društvu predstavnika ministarstava, institucija i jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Konferencija se održava u sklopu procesa strukturiranog dijaloga s mladima na razini Europske unije koji uključuje niz konzultacija mladih i donositelja političkih odluka na međunarodnoj, nacionalnim i lokalnim razinama. Info zona će u lipnju na području Dalmacije realizirati niz fokus grupa, a 13. lipnja i regionalnu konferencija u Splitu. Proces će u konačnici, nakon 18 mjeseci, rezultirati preporukama koju će Vijeće ministara uputiti svim članicama EU na usvajanje.

Program nacionalne konferencije održat će se u zagrebačkom hotelu Panorama, od 10 sati, s pauzom za ručak. Organizator konferencije je Mreža mladih hrvatske, uz podršku Nacionalne radne skupine za strukturirani dijalog s mladima. Osim ručka, organizator po potrebi sudionicima osigurava i smještaj i povrat putnih troškova.

HLADNA MIX SALATA

Ljeto nam stiže, a s njim i vruće temperature. Poželjno je, osim piva, imati u hladnjaku nešto za osvježenje. Salata od povrća koje svi vole uvijek dobro dođe, a može poslužiti kao prilog ili tek onako. Imamo novi recept za vas!

Sastojci:

• 1 krastavac
• 2 pomidora
• 1 kapula
• 1 paprika
• Vrhnje za kuhanje (250 ml)

Priprema:

Povrće izrezati na kockice, a kapulu usitniti. U zdjelu dodati vrhnje i dobro promiješati. Ostaviti u hladnjaku 3 sata. Može se poslužiti kao prilog pečenim jelima ili sendvičima.

Otvorene su prijave za 2. malonogometni turnir “Barutana 2016.” koji se od 15. lipnja održava na školskom igralištu na Barutani. 

Igra se prema futsal pravilima, 4+1 igrač, a kotizacija po ekipi iznosi 500 kuna.

Organizatori su za najbolje osigurali bogate nagrade. Pobjedniku će pripasti 11 tisuća kuna i pehar, finalistu pet tisuća i pehar, trećeplasirana ekipa osvojit će tri tisuće (plus pehar), doć će četvrtoplasiranima pripasti tisuću kuna. Također se dodjeljuju pehari za najboljeg igrača, strijelca te vratara turnira.

Prijaviti se možete do 13. lipnja kada će biti izvučeni parovi, brojevi su 098 133 6366 i 098 954 0829, a informacije o turniru možete pronaći i na Facebook događaju.

Već tradicionalno, koncem sezone, glumački studio kazališta PlayDrama ponovno izlazi pred publiku. Nakon devet mjeseci rada, pod vodstvom Elvisa Bošnjaka, Petre Kovačić, Jasmine Žiljak Ilinčić, Ane Marije Fabijanić i Monike Vuco, sto pedeset polaznika izvest će od 11. do 16. lipnja u amfiteatru Doma mladih, tri različita scenska programa.

Dane Glumačkoga studija PlayDrama otvaraju odrasli polaznici koji već šest godina sudjeluju u njegovom radu programom pod nazivom „Dvadeset i tri sestre“. Radi se o slobodnoj interpretaciji drame A. P. Čehova „Tri sestre“ u kojoj uloge tumači više osoba različite dobi.

Tri različite podjele mogu se vidjeti 11., 12., i 13. lipnja s početkom u 21 sat.

Srednjoškolci i prva godina odraslih polaznika zabavit će vas 14. lipnja u 20 sati izvedbom „Nestašne blagajnice“, nastale prema pričama Daniila Harmsa.

Oni najmlađi polaznici, u dobi od osam do trinaest godina, izvodi scenski kolaž pod nazivom „Čarobna zdjelica“ sastavljen od japanskih, kineskih i tibetanskih bajki. Pedesetak malih izvođača cijelu je školsku godinu vrijedno radilo razvijajući ljubav prema ovoj bogatoj dalekoj kulturi, upoznajući se s njenim vrijednostima, literaturom, kazalištem i glazbom. Izvedbe ovog malog spektakla mogu se pogledati 15. i 16. lipnja s početkom u 20 sati.

Svi programi izvode se u amfiteatru Doma mladih a ulaznice po cijeni od 20 kn u prodaji su na blagajni sat vremena prije svake izvedbe.

PLOČICE S JABUKAMA I CIMETOM

Pošto nam je ljeto pred vratima, poželjno je tijelo dovesti u formu. Za vas smo pripremili superzdravi recept za dovoljnu dozu energije za svakodnevne aktivnosti kojih će biti sve više s toplijim danima!

Sastojci:

• 150 g oraha
• 150 g na kockice izrezanih jabuka
• 150 g zobenih pahuljica
• 200 g datulja
• 1 čajna žličica cimeta
• malo soli

Priprema:

Pećnicu zagrijati na 200 stupnjeva. Staviti u tepsiju papir za pečenje pa na njega posuti orahe i zobene pahuljice pa staviti u pećnicu 10-ak minuta. Datulje staviti u vruću vodu na 15 minuta, oguliti koricu i narezati ih na kockice. Zobene pahuljice i orahe ubaciti u blender, dodati im datulje, sol i cimet. Miksati dok smjesa ne postane jednolična bez većih komada. Dodati narezane jabuke i miksati dok se smjesa potpuno ne ujednači. Smjesu istresti na papir za pečenje i raširiti po tepsiji te poravnati. Peći 20-ak minuta i ostaviti da se hladi te narezati na pločice željene veličine.

Otvorio se novi studentski radio! Udruga S4S zaslužna je za to. Vjerojatno znate da je otvoren kako priče o mijenjanju svijeta više ne bi bile samo teme studentskih pijanki i ležernih kava.

Sad kad je pokrenut, kad se počeo kotrljati, treba mu snaga. A snaga možete biti vi. Pridružite nam se i počnite uistinu mijenjati svijet!

Trebaju nam mladi, asertivni ljudi koji bi se volonterski borili za svoju zajednicu. Iskustvo nije uvjet jer će vam biti omogućene radionice na kojima ćete naučiti sve što vam je potrebno. Naučit ćete kako nejasne ideje pretvoriti u medijski instrument kojim ćete moći doprijeti dalje. Daleko dalje.

Naučit ćete biti voditelji, naučit ćete biti izvjestitelji, tehničari, naučit ćete biti fotografi. Naučit ćete da se vaš glas, onaj za kojeg možda dosad niste ni znali da ga imate, može i mora probijati kroz eter!

Nemojte dopustiti da vas se ukalupi u koš lijene generacije koja nezainteresirano gleda kako joj svijet klizi kroz prste!

Prijavite se na info@radiokampus.com.hr. Pošaljite nam vaše ime i prezime, CV i kratko motivacijsko pismo na ovaj mail.

Redakcija Radio Kampusa

Dugoiščekivana menza u sklopu studentskog doma Dr. Franjo Tuđman napokon je otvorila svoja vrata.

Iako je krenula s radom prije tjedan dana, ova menza zaslužila je veliko, svečano otvorenje. Naime, studentski dom broji treću godinu rada, a isto se toliko nestrpljivo čekao i pripadajući restoran. U sklopu doma nalazi se Studentski Centar, a otvoreni su i poslovnica Splitske banke, kafić te samoposluga, jedino što je nedostajalo velika je menza. Studenti su konačno došli na svoje!

S obzirom na kapacitet od 400 sjedećih mjesta, gužvama bi trebao doći kraj. Usporedbe radi, kapacitet u tri menze i jednoj kantini dosad je iznosio 320 sjedećih mjesta. Također, preostale menze na kampusu nastavit će s radom u smjenama, a vremenom bi se mogla i jedna ugasiti, ako dostupni kapaciteti budu i više no zadovoljeni.

Sama menza atraktivnog je industrijskog dizajna i djelo je Emila Šverka i Nena Kezića, također zaslužnih i za ostatak kompleksa na kampusu. Osim samog restorana, menza sadrži i posebno uređen VIP prostor za goste Sveučilišta te za razne, svečane prigode. Dobra je vijest da će se uskoro u prostorima menze moći organizirati i studentska brucošijada.

Svečano otvorenje započelo je prigodnim programom, prije uvodne riječi atraktivni plesači zagrijali su publiku izvodeći vatreni performans, bilo je i pjesme, nakon čega su se svi okupljeni uputili prema ulazu u novootvorenu menzu, čija površina iznosi više od 1500 četvornih metara. Programu su nazočili mnogobrojni gosti, a osim domaćina, čelnih ljudi Sveučilišta u Splitu (među kojima su rektor prof.dr. Šimun Anđelinović, ravnatelj Studentskog Centra Split, Stenko Dell’Orco) bili su i prvi čovjek grada, Ivo Baldasar, župan splitsko dalmatinski, Zlatko Ževrnja, i mnogi drugi.

Razgovarali smo i s predsjednikom studenskog zbora Sveučilišta u Splitu, Petrom Ramljakom, koji je sa zadovoljstvom dočekao otvorenje nove menze. Kazao je kako je menza od izuzetnog značaja za kvalitetan standard studenata, te da se nada kako će studenti konačno moći u roku od 20-30 minuta stići pojesti obrok i nastaviti s obvezama. Cijene su i dalje iste. Tako ćete za obrok s menija platiti sedam kuna, a dodatne priloge s jelom ukupno do 12 kuna. Voda i sokovi i dalje se uzimaju zasebno.

Ramljak se nada da će studenti biti zadovoljni te dodaje kako će se i dalje zalagati za poboljšanje ponude i kvalitete koja se pruža studentima.

Investicija je vrijedna oko 7,2 milijuna kuna, a troškove rada snose SCST i Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Kazalište PlayDrama iz Splita za sezonu 2016. / 2017. najavljuje do sada najbogatiji program od nastanka kazališta, koji će se izvoditi u različitim kazališnim zgradama i zanimljivim produkcijskim suradnjama. Od četiri planirane premijere već tri su u procesu intenzivnih proba, a u tijeku su i upisi u popularni glumački studio.

Već 14. listopada u Gradskom kazalištu mladih Split, koje je i produkcijski suradnik, pred publiku izlazi praizvedba teksta jednog od najboljih živućih dramskih pisaca Mariusa von Mayenburga Zbunjoza, u režiji Ivana Plazibata. Ova duhovita igra puna preokreta i kameleonskih preobrazbi u izvedbi Bojana Brajčića, Nikše Arčanina, Sare Ivelić i Ane Marije Veselčić govori o dva mlada bračna para koji pokušavaju nekako svladati zbrku koju u njihove živote unosi dinamika suvremenih odnosa.

Mjesec dana kasnije, 12. studenoga, na pozornici Gradskog kazališta lutaka Split, moći ćete vidjeti predstavu Moje ime je Anne Frank, u režiji i adaptaciji Elvisa Bošnjaka. Ova predstava, nastala prema čuvenom “Dnevniku Anne Frank”, priprema se već godinu dana u koprodukciji s Gradskim kazalištem lutaka Split. Osobitost ove izvedbe je u tome što sve uloge igraju djeca u dobi od 13 do 15 godina. Propitujući sudbinu Anne Frank oni propituju sudbinu današnje djece i donose na pozornicu prije svega snažnu žudnju za životom.

Kazalište PlayDrama ove je godine pokrenulo i program pod nazivom Klasici u rebama. Cilj ovog programa je otvaranje prostora mladim glumcima koji su tek završili svoje obrazovanje ili su još uvijek polaznici Umjetničke akademije u Splitu. Na ovim projektima će ih kao redatelji voditi iskusniji kolege. Kao prvu predstavu ovog programa Kazalište PlayDrama najavljuje za veljaču 2017. naslov Časni ljudi, a radi se o slobodnoj interpretaciji drame “Mjesec dana na selu” ruskoga klasika I. S. Turgenjeva. Predstavu će u adaptaciji i režiji Anastasije Jankovske u klubu Quasimodo izvesti mladi glumci: Katarina Romac, Anja Ostojić, Stipe Radoja, Ivan Baranović, Luka Čerjan i Davor Pavić.  Kao posljednja praizvedba najavljen je novi tekst Elvisa Bošnjaka Ubojstvo u klubu Quasimodo. Predstava će u režiji Nenni Delmestre prvo biti izvedena u travnju 2017. u Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar, koje je i koproducent ovog naslova, a potom na jesen iste godine u Splitu u klubu Quasimodo u kojem je smještena radnja ove triler komedije.

Od repriznih naslova publika će moći vidjeti Georgea Kaplana, Ljuljačku za dvoje i scenski kolaž Ja klaun. Ovako zamišljenim programom, nizom produkcijskih suradnji, kazalište PlayDrama nastoji stvoriti dinamičnije predstave, omogućiti publici adekvatne uvjete za praćenje izvedbi i otvarati prostore što većem broju mladih glumca koji će stjecati iskustvo surađujući s iskusnijim kolegama.

PlayDrama otvara novu sezonu u produkcijskoj suradnji s Gradskim kazalištem mladih Split, i to praizvedbom teksta jednoga od najboljih njemačkih dramskih pisaca – Mariusa von Mayenburga i Zbunjozom u režiji Ivana Plazibata.

Ova duhovita igra puna preokreta i kameleonskih preobrazbi u izvedbi Bojana Brajčića, Nikše Arčanina, Sare Ivelić i Ane Marije Veselčić govori o dva mlada bračna para koji pokušavaju nekako svladati zbrku koju u njihove živote unosi dinamika suvremenih odnosa.

Njemački dramatičar, redatelj i prevoditelj Marius von Mayenburg (1972.) jedna je od najznačajnijih figura na europskoj kazališnoj pozornici. Njegove drame „Vatreno lice“, „Paraziti“, „Hladno dijete“, „Kamen“, „Rugoba“ i „Zbunjenost“ propituju suvremenog čovjeka na način koji uznemirava i problematizira njegov odnos prema vlastitom nejasnom identitetu, spolu ili naslijeđu. Njegovi junaci često su izgubljeni u hladnoj racionalnosti suvremenog svijeta pokušavajući u njoj dosegnuti puninu ljudskih odnosa. Osobita vrijednost von Mayenburgova dramskog pisma je u tome što kroz oporost kojom ocrtava suvremenog čovjeka provlači i duhovitost i ljubav za svog junaka.

Sam autor poslužio se citatom Elfriede Jelinek kako bi najbolje objasnio svijet dramskog pisma i likova Zbunjoze Mariusa von Mayenburga – Likovi na pozornici trebali bi biti plošni, poput odjeće na modnoj reviji, ono što dobivate ne bi smjelo biti više od odnoga što vidite. Psihološki realizam odbojan je jer nam omogućuje da izbjegnemo neugodnu stvarnost tako što ćemo utočište potražiti u “luksuzu” osobnosti, gubeći se u dubini individualnih likova. Zadaća je pisca da blokira taj manevar, da nas goni do točke s koje ćemo taj užas moći vidjeti ravnodušnim okom.

Što je to događa u Zbunjozi?

Bračni par, Eva i Robert, dolazi kući nakon odmora. Biljke u njihovom stanu izgledaju drugačije, pronalaze pismo u kojem stoji da im je električna energija isključena. Ulaze Judith i Sebastian, prijatelji para, koji su trebali brinuti o stvarima dok njih nema. Međutim, oni se u Evinom i Robertovom domu ponašaju kao gazde i izbacuju ih van. Eva i Robert se vraćaju na scenu kao dadilja i sin drugog para. Niz transformacija na pozornici događa se na potpuno neočekivan način i donosi  pred nas ljude koji grčevito žele uspostaviti životnu ravnotežu i sigurnost u stalno promjenljivoj i raspadajućoj stvarnosti. No, sa svakim identitetom koji preuzmu (SS oficir, skijaš, los, vulkan, breskva), stvarnost će im kliznuti pod nogama dok se njihovo postojanje ne pretvori u kazališnu igru.

Za kraj možemo reći da je Zbunjoza komedija o hirovitosti stvarnosti, vlastitog identiteta i samog kazališta.

Praizvedba izvest će se 14. listopada 2016. u GKM-Split u 20 sati, dok ostale izvedbe slijede: 15., 20., 21., 22., 27. listopada 2016. u 20 sati. Kao i uvijek, studenti imaju popust – ulaznica za njih iznosi 35 kn, dok je redovna cijena 50 kn. Prodaja ulaznica odvija se radnim danom od 9, 00 do 14, 00 te 30 minuta prije početka predstave na blagajni GKM-Split. Ili pak svoje mjesto na ovoj predstavi možete rezervirati na tel: 021/344-979 radnim danom od 9,00 do 14,00 sati.

Kao i obično, S4S je za vas osigurao dvije ulaznice za izvedbu 22. listopada. Kako biste osvojili ulaznice, trebate zaigrati nagradnu igru na našoj Facebook stranici, Dok sve novosti iz PlayDrame možete pratiti na njihovoj Web ili Facebook stranici.

Udruga S4S u svoje redove prima nove članove, a regrutacija traje od 19. listopada do 2. studenoga.

Cilj Udruge i njenih aktivnosti animirati je studente na aktivniji studentski život, te im kroz rad Udruge pružiti mogućnost da poboljšaju i razviju nove vještine. Kroz volonterski rad u Udruzi imaš priliku steći nova znanja i iskustva koja će ti biti od pomoći pri zapošljavanju, a možeš i upoznati ljude sličnih interesa i sklopiti nova prijateljstva.

Volonterski rad pružiti će ti priliku da sudjeluješ u organizaciji brojnih projekata, razviješ svoje potencijale i naučiš raditi u timu. Ako želiš postati dio našeg tima, ono što od tebe očekujemo je motiviranost, odgovornost i spremnost na timski rad. A za sve ostalo pobrinut će se ekipa S4S-a.

Udruga se sastoji od 4 tima

S4S Portal u kojem možeš pisati autorske članke, raditi izvještaje i intervjue, lektorirati ili pak otkriti sve tajne novinarstva. S4S Radio će ti otkriti sve pojedinosti funkcioniranja ovog medija, pružiti će ti mogućnost vođenja emisije, montaže i terenskog istraživanja. S4S Humanitarni tim pruža ti mogućnost humanitarnog djelovanja kroz brojne akcije i projekte kojih je svake godine sve više. S4S Marketing tim omogućava ti da pokažeš svoju kreativnu stranu, a u tom će ti pomoći radionice iz područja marketinga pomoću kojih možeš usavršiti svoj talent.

Aktiviraj se i postani dio S4S ekipe! Prijaviti se možeš tako da pošalješ svoje ime i prezime, naziv fakulteta i tima u kojem želiš sudjelovati te kontakt broj na mail Udruge: udruga.s4s.split@gmail.com

Od siječnja ove godine Studio Smijeha kontinuirano nasmijava Splićane! Stand-up nastupima i Open Micovima, koje smo u početku mogli gledati u Quasimoda, a sada ih gledamo svake srijede u Ghettoa, prethodila je Stand-up radionica komičarke Marine Orsag na kojoj su polaznici prikupili znanje koje sada pokazuju na sceni.

Ipak, nisu svi splitski stand-up komičari tako “friški”, među njima se nalaze i dva malo iskusnija komičara koji se stand-upom bave već dvije-tri godine, Josip Škiljo i Tomislav Primorac. Kao voditelji Open Micova u Ghettoa svake srijede, trude se “potpaliti” atmosferu i održavati je zagrijanom za sve koji se požele okušati u stand-upu.

Osim s ovom dvojicom rezidenata Studija Smijeha, popričali smo i s dva nova stand-up komičara koji su na gotovo svakom Open Micu ove godine nasmijavali publiku, a radi se o Anti Traviziju i Vanji Dobrijeviću.

Koje su odlike dobrog stand-upovca, koje ih “predrasude” o komičarima najviše izbaciju iz takta, je li Split stand-up friendly te koga su izazvali na Open Mic, pročitajte u nastavku.

1. Kako ste u sebi prepoznali stand-upovce? Kako biste opisali svoj komičarski stil?

Tomo: Stand-upovca prepoznaš u sebi tako da prvo stekneš dojam da ljudi pozitivno reagiraju na tvoj humor, a ostalo je strast prema stand-upu kao disciplini i upoznavanje forme. Okušao sam se u njemu i prije radionica, u Zagrebu, na svoju inicijativu. Stil se još gradi, ali vjerujem da postoji već neka prepoznatljivost.

Ante: Prijatelji su mi rekli da mogu „laprdat“ i nasmijavat ljude i prenosit pozitivnu energiju, pa zašto ne onda. Novo iskustvo na kraju krajeva. Još se tražim u svom komičarskom stilu, ali su uglavnom nekakav apsurd, imitacija i sarkazam prisutni u mojim nastupima.

Josip: Prije nego sam se počeo bavit ovim, gušta sam gledat nastupe stand-up komičara, uglavnom američkih. Bio sam skeptičan prema domaćem stand-upu, ali nakon što sam pogledao par nastupa uživo, promijenio sam mišljenje. Kad sam čuo za radionicu odlučio sam vidjet kako to izgleda i tako je sve počelo. Ne bih rekao da imam neki poseban stil, još uvijek isprobavam razne varijante izražavanja na sceni.

Vanja: Želja za bavljenjem stand-upom se zapravo rodila kroz godine i godine gledanja raznih stranih komičara, kako sam gledao njihove nastupe tako su se počele rojiti ideje za vlastiti materijal i radionica je super došla kao mjesto gdje sam to zapravo mogao iskušati. Stil bih rekao da je najbliži nekakvom sarkastičnom komentaru na svakodnevicu i vlastita iskustva.

2. Vaš najveći komičarski strah ili najstrašnija/najsramotnija situacija koja vam se dogodila na sceni?

Tomo: Najveći strah, bez puno dvojbe, je da se nitko ne smije, a to je ujedno i najstrašnija situacija koju sam doživio. Sramota traje par dana (ili tjedana, ako je bilo poznanika u publici), ali kasnije shvatiš da je sve to dio učenja. Bez muke nema nauke.

Ante: Najgore mi je možda bilo kada sam nastup otvorio s jednom šalom potpuno samouvjeren da će se svi nasmijat i da će svi skužit. To mi je zapravo bila vodilja nastupa. Nitko od 70 ljudi se nije nasmijao, počeo sam se gubiti, zamuckivati, srce mi se uzlupalo, trebalo mi je 20 sekundi da se vratim. Nije zapravo ništa strašno, ali kad se sjetin te tišine i pogleda publike, jeza me hvata.

Josip: Najstrašnija situacija mi se dogodila nedavno u Zagrebu. Išao sam s isprobanim materijalom, ali tu večer nisam dobio reakciju publike, tj. dobio sam vrlo mlaku reakciju. Iako je nastup trajao 20-ak minuta meni se činilo kao vječnost. Umro sam tu večer na pozornici više puta nego Tony Cetinski u svojoj pjesmi.

Vanja: Dosad nisam imao prilike doživjeti baš nešto toliko sramotno, bilo je samo par nastupa koji su lošije prošli kod publike, ali preko toga se prijeđe i nastavi dalje. Najveći strah je da me na moju bazu netko iz publike poklopi tako da se svi nasmiju, a da mu neću znati vratiti. Ja sam jedan od onih koji se 3 dana kasnije sjeti kako nekome dobro vratiti.

3. S kojim ste se predrasudama i/ili zabludama o stand-up komičarima do sada susreli? Koja vas najviše izbaci iz takta?

Tomo: Najviše me izbaci iz takta kad mi neko kaže “Ajd, nasmiji me sad ovde, da vidim ja šta ti to govoriš tamo na stand-upu.” Prvo, nismo klaunovi ili džuboks koji po narudžbi nasmijava. Zar ti moje društvo nije ugodno samo po sebi? Većina šala upravo nastaje kroz običan razgovor, prema tome, pričajmo opušteno. Drugo, u stand-upu je potrebno stvoriti privid spontanosti, a to je teško na prethodno opisani način.

Josip: Jedna od predrasuda s kojima sam se sreo je ta da je stand-up nešto što može svatko izvesti bez problema, a takvima poručujem da se prijave na open mic. Ne bih rekao da me izbaci iz takta, ali me najviše živcira. Druga predrasuda je da su stand-up komičari dežurni klauni od kojih neki ljudi očekuju da stalno zabavljaju društvo. Treća predrasuda koju sam i sam imao je da hrvatski stand-up komičari nisu duhoviti, a imaju je ljudi koji nikad nisu stand-up gledali uživo.

Ante: Mislio sam da većina komičara improvizira na stageu, ali zapravo svi prvo pišu šale koje provjeravaju bezbroj puta.

Vanja: Dosad nisam naletio na neku predrasudu, više na čuđenje prijatelja i poznanika kako to da se ja bavim stand-upom (nisam bio baš pretjerano pričljiv u ranijim godinama).

4. Najbolji humor imaju (nacija ili regija u RH)? Domaći i strani najbolji komičari?

Tomo: Ne bih baš rekao da je humor svojstvo nacije. Donekle, neka podneblja sigurno imaju više humora, nego druga, ali više je na pojedincu. U suprotnom govorimo o stereotipima. Kad vidim bosanskog stand-up komičara, ne želim vidjeti bosanski humor, želim vidjeti njegov humor. Najbolji u svijetu, za mene, od živućih su Louis C.K. i Eddie Izzard, a od ovih što su nas napustili George Carlin, Bill Hicks, Richard Pryor i Mitch Hedberg.

Ante: Preferiram američke i britanske komičare. Trenutno su mi najdraži Bill Burr i Louis C.K.

Josip: Humor je stvar ukusa. Na području bivše države ima stvarno dobrih komičara, ali ne bih neku naciju ili Hrvatsku regiju stavljao ispred drugih. Meni je osobno od svjetskih komičara najdraži George Carlin, a od domaćih Saša Turković.

Vanja: Najbolji komičar, bez premca – George Carlin.

5. Koje teme preferirate, a koje izbjegavate i zašto?

Tomo: Izbjegavam pretjeranu vulgarnost, posebno ako vidim da je finija publika, i klišejske teme poput muško ženskih odnosa, nacionalnih stereotipa itd… Trudim se baviti se temama koje su zapostavljene, a ja se s njima lakše povezujem.

Ante: Pričam o onome šta mi padne na pamet, još se tražim. Ništa svjesno ne izbjegavan, ali primijetija san da politika nije bila još dio mog nastupa. Možda je nesvjesno izbjegavan.

Josip: Religija i obiteljski odnosi su mi najdraže teme, a najviše izbjegavam temu sexa, jer mi se čini previše isfurana.

Vanja: Nemam toliko dobrih baza niti količinu teksta da bih mogao izvući neku temu koja se ponavlja, ali dosad su dobru prođu uvijek imale baze koje napravim na vlastiti račun.

6. Open-majkovi u Splitu funkcioniraju skoro godinu dana i vi ste manje-više stalna postava. Kakva je publika? Je li Split „stand-up friendly“?

Tomo: Nije toliko na publici da ima smisla za humor, nego na nama. Publika koja nas prati u Ghettoa je super i zadovoljstvo je nastupat ispred njih. Split se sve više upoznaje sa stand-upom i postaje stand-up friendly.

Ante: Splićani ka i uvik svaku novotariju gledaju sa zadrškon, a kada shvate da zapravo nije loše, onda to postane đir. Publika je super. Znali smo ih tjerat nakon nastupa da idu doma, međutim htjeli su se još smijat s nama. Podrška je ogromna i na tome im hvala. Znaju što komičari prolaze na stageu tako da će te uvik pogurat pljeskom. Nismo još imali neugodnih iskustava, više da je netko bio pijan pa je smijehom ometao, što je opet simpatično.

Josip: Tomislav i ja smo više-manje standardni kao voditelji. Dio sudionika ovogodišnje radionice je najčešći dio postave, ali raduju nas i novi ljudi koji se prijavljuju. Split je izrazito stand up friendly, a za publiku bih rekao da su podrška koju se samo poželit može! Dobro prihvaćaju različite tipove humora i znaju prepoznat dobru bazu. Stalno dolaze novi ljudi i zato im velika hvala!

Vanja: Publika je kako-kad, ali dosad su prevladala pozitivna iskustva, u dosta slučajeva bi klub bio nakrcan tako da se lako stvori dobra atmosfera. Je li Split zaista stand-up friendly će pokazati vrijeme, ali ovo što se dosad moglo vidjeti obećava. Publike ima, mene je najviše iznenadio odaziv mlade ekipe (18-19 godina).

7. U Splitu nema stand-up komičarke, a i u Hrvatskoj i svijetu stand-upom se bave većinom muškarci. Kako to komentirate?

Tomo: Slično je i s bendovima. Žena fali u određenim sferama, pa ne čudi što ih fali i u stand-upu. To je svakako šteta. Dobro bi nam došla ta vrsta raznolikosti, pa pozivamo duhovite dame da navrate u Ghetta.

Josip: Možda je to zato što većina žena nema “muda”. Znam puno žena koje imaju odličan smisao za humor, koje su izrazito duhovite, bacaju vrhunske baze, ali na sam spomen ideje da se okušaju u stand-upu odmahuju glavom. Ne znam, još se nije rodio taj koji je odgonetnuo tajne ženske psihe. Nadam se da sam ovim odgovorom isprovocirao koju curu da se prijavi.

Vanja: Navike i mentalitet, kao i većina pojava u društvu. A i muški su u prosjeku skloniji nekoj međusobnoj sprdanciji pa im je valjda lakše izaći i valjati kojekakve baze u mikrofon. Bilo je cura na radionici, ali nisu se odvažile nastupiti više od jednom. Treba ih natjerati da krenu, da probiju led.

8. S obzirom na to da je hrvatska, a posebno splitska stand-up scena, u kreaciji i da je ovo poziv svim hrabrim i samouvjerenim pojedincima da se okušaju na open-majk srijedom, možete li reći koje osobine ukazuju na to da se u nekome skriva stand-up komičar?

Tomo: Ekspresivnost, izražajnost, ekstrovertiranost i ne prezanje od javnog govora, znatiželja i strast za otkrivanjem novih stvari, prepoznatljivost univerzalnosti u životnim situacijama i na kraju krajeva, duhovitost. Jako je bitna i socijalna inteligencija i prepoznavanje povratnih reakcija od drugih ljudi. Nije poželjno da stand-up komičar ima osobine onih ljudi koji te upilaju u busu.

Ante: Ako vole puno pričat, biti u centru pažnje, smatraju da imaju što za reći društvu.Treba se znati narugati sam sa sobon i ne bojati se tuđih mišljenja. Ako u životu stvari gledaju s humorističnom notom, uz prstohvat depresije,sarkazma i ironije, to bi bilo taman. Šta se najgore može desit ako nastup bude loš? Samo ćeš završit na internetu, a internet pamti zauvijek. Šalim se. I ja san se bojao ko nikad prije prvog nastupa, nisam spava 3 dana prije od stresa, ali mislim da mi je to bila ponajbolja odluka. Sretniji sam u životu otkad se bavim stand-upom.

Josip: Ako netko voli stand-up kao formu, velike su šanse da ima smisla za humor, ne nužno, doduše. Naznaka potencijalnog stand-up komičara može bit ako netko ima potrebu drugima komentirati svakodnevicu koja ih okružuje, a pri tom često nasmije i svoje društvo. Ako netko ima i najmanju želju da se okuša u stand-upu, a koči je/ga strah, to je isto dobar znak. Nije lako to prebrodit, ali neće publika nikoga ubit. Kod mene je trema uvijek prisutna i stalno se borim s njom.

Vanja: Nema pravila, tko god voli valjati baze i tko god voli gledati stand-up, trebao bi se okušati. Nije bitno kad je netko u svom elementu, je li to na kavi s prijateljem/icom, s ekipom vanka, u razredu, na poslu, na Facebooku… Nije važno je li netko povučen ili showman, flegma ili temperamentan, ima raznih stilova. Ništa ne košta probati.

9. Za kraj jedan izazov – javno nominirajte osobu, poznatu ili anonimnu, koju izazivate da se okuša u Open Micu.

Tomo: Izazivam svog bivšeg bendovskog kolegu i prijatelja Franu Mihalja iz Justin’s Johnsona. Volio bi ga vidit kako nasmijava ljude u Ghetta onako kako nasmije mene, a i publiku na koncertima.

Josip: Nominiram Bernarda Perića, legendu Gitka TV, kojeg sam već nagovarao da se okuša u ovoj formi, ali se čovjek ne da! Nadam se da će ova javna nominacija urodit plodom.

Vanja: Moj prijatelj Marin Perkov, samo bi onda trebalo prvo dovući njegovu linu guzicu u Split.

Slika sama kaže – otvoreni mikrofon čeka! Ako ste i u jednom trenu čitajući ovaj intervju zamislili sebe kao stand-up komičara, trebate se okušati. Pravila za sudjelovanje na Open Micu možete pročitati ovdje. Ako vam je intervju bio zanimljiv, svakako ih trebate pogledati danas, kao i svake srijede, u 20: 30 u Ghettoa, garantiramo vam da ćete se nasmijati, upad je 10 kn.

Početkom svake akademske godine, praksa je da u jednom trenutku studentska X-ica ne funkcionira, što dovodi do kratkotrajne panike. Kako bismo ubuduće takve situacije izbjegli, donosimo niz razloga zbog kojih X-ice jedno vrijeme ne mogu raditi.

Sustav na razini države i državna birokracija općenito sve su samo ne jednostavni. Moglo bi se reći kako je to zbog prevelikoga broja zahtjeva koji se ne mogu svi procesuirati u istom trenutku. Stoga se morate javiti administratoru fakulteta kako bi riješio vaš problem. Nadalje, jedan od razloga zbog kojega vam je X-ica blokirana može biti i naknadni upis.

Međutim, ono što je obveza svih nas jest upoznavanje pravilnika subvencije o studentskoj prehrani (PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA NA POKRIĆE TROŠKOVA PREHRANE STUDENTA) kao i, primjerice, pravilnika o studentskom smještaju. Stoga vam u nastavku donosimo jedan dio pravilnika objavljenog u NN 120/13.

Obratite pozornost na Članak 3.

PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA NA POKRIĆE TROŠKOVA PREHRANE STUDENATA

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuju se uvjeti i način ostvarivanja prava na potporu ministarstva nadležnog za visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) za pokriće troškova prehrane studenata, vođenje evidencije korisnika potpore, uvjeti za pružanje usluge te obveze davatelja usluge prehrane studenata (u daljnjem tekstu: davatelj usluge).

KORISNICI POTPORE

Članak 2.

(1) Pravo na potporu za pokriće troškova prehrane studenata (u daljnjem tekstu: pravo na potporu) ostvaruje redoviti student na preddiplomskom sveučilišnom, diplomskom sveučilišnom, integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom, kratkom stručnom, preddiplomskom stručnom i specijalističkom diplomskom stručnom studiju visokog učilišta u Republici Hrvatskoj koji je državljanin države članice Europske unije i koji ispunjava uvjete iz članka 3. ovog Pravilnika (u daljnjem tekstu: korisnik potpore).

(2) Visoko učilište može sklopiti ugovor s davateljima usluge studentske prehrane u kojem se regulira način na koji visoko učilište financira potporu za troškove prehrane redovitog studenta koji je državljanin države koja nije članica Europske unije, ili redovitog studenta stranog državljanina koji boravi u Republici Hrvatskoj temeljem ugovora zaključenog između hrvatskoga i stranog visokog učilišta.

(3) Korisnik potpore ne smije biti u radnom odnosu niti u evidenciji o nezaposlenima tijela nadležnog za vođenje takve evidencije.

(4) Iznimno od stavka 1. ovog članka, korisnik potpore može biti i student strani državljanin koji je stipendist Ministarstva po načelu reciprociteta, ako je pravo na potporu utvrđeno ugovorom o sudjelovanju u međunarodnom programu razmjene (Erasmus, CEEPUS i međunarodni bilateralni pravni akti) ili po posebnoj odluci Ministarstva.

(5) Iznos i trajanje prava na potporu za korisnike potpore iz stavka 4. ovog članka utvrđuju se posebnom odlukom Ministarstva.

UVJETI ZA OSTVARIVANJE I TRAJANJE PRAVA NA POTPORU

Članak 3.

(1) Pravo na potporu korisnik potpore ostvaruje upisom na studij iz članka 2. stavka 1. na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj.

(2) Pravo na potporu traje za vrijeme propisanog trajanja studija te dodatnih:

– 12 mjeseci u slučaju preddiplomskog sveučilišnog i diplomskog sveučilišnog studija te kratkog stručnog, preddiplomskog stručnog i specijalističkog diplomskog stručnog studija, odnosno

– 24 mjeseca u slučaju integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija.

(3) Pravo na potporu ne ostvaruje:

– student koji upisuje sljedeću akademsku godinu ili upisuje novi studijski program na istoj razini studija, a stekao je manje od 18 ECTS bodova u prethodnoj akademskoj godini;

– student koji stekne manje od 36 ECTS bodova u dvije uzastopne akademske godine;

– student koji po drugi put mijenja studijski program i zbog toga treći put upisuje studijski program iste razine studija.

(4) Student koji je izgubio pravo na potporu temeljem stavka 3. ovog članka može ponovno postati korisnik potpore kada je u prethodnoj akademskoj godini stekao 18 ili više ECTS bodova i kada je u dvije uzastopne akademske godine stekao 36 ili više ECTS bodova.

(5) Upisom mirovanja obveza studenta sukladno odredbi članka 88. stavka 1. točke 12. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, broj 123/03, 105/04, 174/04, 02/07 – Odluka USRH, 46/07, 45/09, 63/11 i 94/13) privremeno se obustavlja ostvarivanje prava na potporu. Nakon prestanka razdoblja mirovanja ostvarivanje prava se nastavlja, a razdoblje mirovanja ne uračunava se u vrijeme trajanja potpore iz stavka 2. ovog članka.

(6) Korisnik potpore koji sudjeluje u programu međunarodne razmjene studenata pravo na potporu ne ostvaruje za vrijeme boravka na stranom visokom učilištu.

Članak 4.

(1) Prava korisnika potpore počinju teći upisom akademske godine ili semestra studija.

(2) Korisnici potpore koji upisuju akademsku godinu studija pravo na potporu ostvaruju u razdoblju od 1. listopada tekuće do 15. listopada sljedeće kalendarske godine, osim u razdoblju od 16. srpnja do 31. kolovoza.

(3) Korisnici potpore koji upisuju zimski semestar studija pravo na potporu ostvaruju u razdoblju od 1. listopada tekuće do 15. ožujka sljedeće kalendarske godine.

(4) Korisnici potpore koji upisuju ljetni semestar studija pravo na potporu ostvaruju od 1. ožujka do 15. listopada, osim u razdoblju od 16. srpnja do 31. kolovoza.

(5) Sveučilište, veleučilište i visoka škola koje namjerava započeti s izvođenjem nastave prije termina za početak akademske godine dužno je o svojoj namjeri izvijestiti Ministarstvo najkasnije do 1. lipnja tekuće kalendarske godine te istovremeno zatražiti odobrenje za raniji početak ostvarivanja prava na potporu.

Ukoliko vam ni pravilnik ne bude od koristi, obratite se nadležnim institucijama.

Čekanje se isplatilo!
Nakon 146 dana, danas se na valove Radio Sunca (90, 9 i 92, 9 FM), u uobičajenom terminu od 18 sati vraća S4S radio emisija. Kao svojevrsnu ispriku za toliko vrijeme bez emisije pripremili smo mnoštvo zanimljivosti.

Na početku emisije donosimo Vam najnovije vijesti vezane za studentski život.
U goste smo doveli KIF-ovce Bornu Siriščevića i Antonija Perića. Kao povod razgovoru poslužio je ciklus predavanja o fitnessu pod nazivom Sila se budi, koji počinje iduće srijede, 26.10. u Klubu mladih Split (KMS), u suorganizaciji S4S i KMS-a.

Bili smo i u Galeriji umjetnina na završnoj izložbi iz ciklusa FAST FORWARD – utorkom u Galeriji.
Govorit ćemo i o novostima vezanima uz našu udrugu Studenti za studente, a sam kraj emisije donosi nam najveći i najhumorističniji ovosezonski novitet – Nemoguću e-misiju.

Stoga, pozivamo Vas da se u 18 sati zavalite u vaše naslonjače, odvrnete Radio Sunce i uživate u prvoj ovosezonskoj S4S radijskoj emisiji.

Ako kojim slučajem propustite sutrašnju emisiju, pogrešku možete ispraviti posjetom našem Mixcloud kanalu gdje skladištimo sve emisije.

20 dana putovanja, 9 zemalja, prijeđenih 2700 kilometara i sve to na dva kotača, zvuči nezamislivo, ali ne i za dvojicu momaka iz Žepča. Igor Marić i Martin Markanović prihvatili su poziv zajedničkog prijatelja da ga posjete u Francuskoj, a u želji za avanturom na put su odlučili krenuti s biciklima i propedalirati Europu. Zašto su Belgija i Nizozemska raj za bicikliste, koje anegdote su im najviše ostale u sjećanju, i još puno zanimljivosti iz ove biciklističke ali i životne avanture pročitajte u intervjuu.

S4S: Kako je nastala ideja za putovanjem?

Igor: Najprije bih htio reći ponešto o biciklizmu i naglasiti koliko je to lijep sport. Martin i ja se već od srednjoškolskih dana u slobodno vrijeme bavimo biciklizmom i to nam je obojici velika strast. Biciklizam je odličan sport kroz koji možemo vidjeti i proživjeti neke stvari koje oni koji se ne bave biciklizmom ne mogu doživjeti. Rekreativni biciklizam nije tipičan sport, to je spoj napora koji ulažeš u okretanje pedala i uživanja u prirodi i svemu što ti ona nudi. Ja sam, a vjerujem i Martin, oduvijek razmišljao o tome da bih želio proputovati biciklom neku dionicu koja će mi zauvijek ostati u pamćenju. Do sad smo obojica vozili dnevne rute, iako su one iznosile od 200 do 300 km, što zaista nije malo, to je u usporedbi sa ovih 2700 km zaista ništa. Mislio sam da su ti snovi neostvarivi, međutim, kada čovjek nešto zaista želi onda to postane itekako ostvarivo. Prijatelj Milan Blaha koji boravi u Francuskoj pozvao nas je da dođemo k njemu, a Martinu i meni je bilo potrebno malo vremena da to prihvatimo. Milan je ponajviše zaslužan za tu ideju i poticaj, a ostalo je bilo na Martinu i meni.

S4S: Kako su reagirali prijatelji i obitelj na samu pomisao da ”odpedalirate” pola Europe?

Martin: Isprva su to bile uobičajene reakcije, od nevjerice do podsmijeha. No, kako je vrijeme odmicalo, a mi bivali sve ozbiljniji oko organiziranja putovanja, počele su riječi i djela podrške. Zanimljivo je kako su upravo oni prijatelji, najžešći skeptici oko našeg podviga, tijekom puta postajali najveća podrška, a i nakon dolaska doma.

S4S: Koliko vam je bilo potrebno vremena za organizaciju ovakvog putovanja?

Igor: U ožujku ove godine smo došli na tu ideju i svakodnevno smo razmišljali o tome, razrađivali dnevne dionice, raspitivali se kod ljudi za prenoćišta, računali koliko će nam novca trebati, koja je adekvatna oprema za ovakvo putovanje i nakon 4 mjeseca napornih priprema smo krenuli na putovanje.

S4S: Može te li izdvojiti situaciju li anegdotu koja vam je najviše ostala u sjećanju?

Martin: Prvo što mi je palo na pamet je naš belgijski prijatelj Ludovico i druženje u njegovoj višestoljetnoj kući. Naravno, Ludovica smo upoznali na ovom putu, pozvao nas je k sebi, da mu uz vafle i kavu pričamo o sebi i našem bicikliranju, upravo zato što je i sam avanturist i strastveni biciklist. Dovoljno je reći da smo se upoznali ispred trgovačkog centra, kamo je došao sa ženom, a nakon kupovine, izvadio je iz svog kampera bicikl i s nama pedalirao do svoje kuće.

S4S: Na biciklima ste prešli oko 2700 kilometara, možete li nam ukratko opisati put kojim ste išli?

Igor: Imali smo pregršt kombinacija koje su bile razrađivane. Teško je odlučiti kojim putem ići kad ne znate gdje vas što očekuje. Na kraju smo se odlučili da će nam start biti u Trstu, zatim smo preko Venecije, Verone, Pavie, Torina stigli do Alpi i Francuske granice. Sljedeće stanice su nam bile Pariz, Bruxelles, Köln, Bonn, Mannheim, Stuttgart, Augsburg i München, zatim Zagreb, Novska i na kraju naše Žepče.

S4S: Prošli ste kroz devet zemalja, koja vam je bila najdraža a koja najgora ruta?

Martin: Mislim da se obojica možemo složiti oko toga; biciklirati je bilo najljepše kroz Belgiju i Nizozemsku. Baš zato što su to zemlje biciklista, gdje svaka cesta ima stazu, gdje se osjećaš kao ravnopravni sudionik u prometu. Doduše, u Nizozemskoj je idilu bicikliranja umanjila kiša, ali ne zadugo. Najgore je bilo voziti kroz Italiju zbog vrućine, ali s druge strane, uživali smo u arhitekturi romantičnih talijanskih gradića, zatim kroz Francusku kojom se i nismo baš očarali.

S4S: Kako ste se snašli za smještaj, hranu i ostale potrepštine?

Igor: Za smještaj, hranu i ostale neophodne stvari najviše se moramo zahvaliti ljudima bez kojih ovo ne bi bilo moguće. Zaista smo stekli mnogo prijatelja i poznanstava na ovom putu i svima smo im  zahvalni. Imali smo veliki broj sponzora iz Žepča. Smještaj nam je predstavljao veliki problem dok smo razmišljali o putovanju, ali prijatelji uvijek nađu rješenje. Preko Don Mihovila Kurkuta iz Zagreba smo dogovorili noćenja u Salezijanskim centrima u Italiji, u Francuskoj smo boravili kod prijatelja  Milana gdje smo napravili i prvu pauzu od 2 dana. Iako se u Francuskoj nismo osjećali najsigurnije, noćili smo i u šatoru. U Belgiji nas je dočekao prijatelj Tomislav Mamić koji nam je omogućio sve što nam je bilo potrebno. U Francuskoj i Belgiji je smještaj bio najveći problem, ali smo se snašli. U Njemačkoj imamo mnogo prijatelja i rodbine pa smo se tamo snalazili bez problema.

S4S: Jeste li imali kakvo neugodno iskustvo?

Martin: Uglavnom su nam neugodna iskustva vezana za Francusku, zapali smo pod sindrom ljudi koji ostanu razočarani Parizom, jer je prljav, pun beskućnika i opasnih kvartova kojim nije bilo ugodno pedalirati. Prvotni je plan da kroz Francusku pedaliramo tri dana, međutim, vrlo brzo smo odlučili pedalirati cijelu noć kako bismo što prije prešli u Belgiju.

S4S: Jeste li bili u situaciji da pomislite odustati?

Igor: Prije putovanja bilo je mnogo ljudi koji nisu baš vjerovali da mi to možemo, što je u jednu ruku i razumljivo. Zaista se radi o velikom podvigu, jer prelaziti cca 150-160 km svakodnevno 20-ak dana u kontinuitetu i nije baš jednostavno. Moram priznati da su meni ti ljudi koji nisu vjerovali bili veliki vjetar u leđa. Kada smo se odlučivali na ovo putovanje znali smo da će biti teških situacija, svjesni smo bili toga, ali sve je to dio ove ljepote koje smo doživjeli. Da bi doživio nešto lijepo, uvijek se moraš namučiti za to, kako u životu tako i u biciklizmu. Biciklisti će znati o čemu govorim kad ovo kažem, „da nema brda, ne bi bilo ni nizbrdice“.

 S4S: Osim fizičke spreme pretpostavljam da je važna i ona psihička, je li taj psihološki aspekt i pitanje volje bio presudan u pojedinim situacijama?

Martin: Kako ne! Mislim da je ključno to što smo bili dvojica i uvijek je jedan od nas bivao hrabriji, motiviraniji, pa bi potegnuo onog drugog. Šteta što nije bilo i trećega!  Međutim, svakako je ovo iskustvo iz kojeg mnogo naučiš o samovolji, odgovornosti… Jer današnja motiviranost nije nikakva garancija za sutra. Zato je bilo presudno voziti danas, misliti samo na danas, fokusirati se na odredište, a ne biti mislima već doma. Tu smo se najviše bodrili i učili jedan od drugoga.

 S4S: Vjerujem da je vaše putovanje potaknulo i druge na sličnu avanturu, može te li dati pokoji savjet onima koji se odluče na sličan pothvat?

Igor: Ne znam je li nekoga potaklo na ovako dugu avanturu, ali vjerujem da je netko poželio napraviti nekada ovo što smo Martin i ja. Dobili smo nekoliko poruka od ljudi koji su govorili kako im je ovo što smo mi uradili životni san i nadam se da će se nekada odvažiti na nešto slično jer sigurno neće pogriješiti. Ne moraju to biti vožnje duge 20 dana, ali od malih koraka se kreće.

S4S: Imate li planove za novu biciklističku avanturu?

Martin: Svakako! Ali, kao i za ovo putovanje, najbolje je plan obznaniti ljudima onda kad si već dovoljno siguran u sebe da ga možeš  i izvesti.  Jer, vizije i odvažni planovi se ne kuju razgovorom s ljudima oko vas, pogotovo jer je svima prirodna skeptičnost oko svega što je van njihova vidokruga i obzora ugodnosti, već se vizije rađaju osluškujući samog sebe i nutrinu naše zbilje.

Više informacija o Martinu i Igoru, njihovom putovanju i budućim biciklističkim avanturama možete pronaći na njihovoj Facebook stranici.

Udruga studenti za studente u suradnji s Klubom mladih Split organizira ciklus predavanja o fitnessu pod nazivom „Sila se budi“, a prvo predavanje počinje sljedeću srijedu, 26. 10., u prostorijama KMS-a s početkom u 18:00 sati.

Riječ je o edukativnoj radionici otvorenog tipa za sve zainteresirane koje zanima ulazak u svijet fitnessa i vježbanja. Prisutnima će biti omogućeno sagledavanje stvari s više strana i jedan novi uvid u svijet i današnje poimanje fizičkog vježbanja, različitih vrsta i grana fitnessa, izgleda itd. Također, ovo je odlična tema i za sve one koji su već fizički aktivni (bilo jako dugo ili kratko), sportaši, više ili manje ozbiljni rekreativci, treneri i svi fitness entuzijasti. Uvodna je tema bez puno stručnih i kompliciranih pojmova, jako zanimljiva i jednako važna za razvijanje osnovne svijesti. Samo malo logičkog razmišljanja popraćenog esencijalnim pitanjima koja bi si svaki početnik, a i profesionalac, trebao postaviti barem jednom.

Predavači su studenti Kineziološkog fakulteta u Splitu Borna Siriščević i Antonio Perić.

Puno se studenata pita tko je i što radi studentski pravobranitelj, koja je njegova funkcija, tko ga bira, koliko mu traje mandat…

Ponukani neinformiranošću studenata, odlučili smo pronaći studentskoga pravobranitelja na Sveučilištu u Splitu i postaviti mu nekoliko pitanja kako bismo pravobranitelja približili studentima i upoznali ih s njegovim djelovanjem. U nastavku prenosimo razgovor sa studentskim pravobraniteljem Sveučilišta u Splitu Ivanom Jagnjićem.

Za početak, reci nam nešto o sebi. Na kojem si studiju, odakle dolaziš?

Imam 20 godina, dolazim iz Splita i student sam druge godine pravnoga studija. Trenutno sam u razdoblju života kada me se osobno tiču svi studentski problemi i boljke, a s obzirom na to da ne volim biti pasivni promatrač, nastojao sam istražiti kako se konkretno mogu aktivirati na tom polju. Svi su putovi vodili do Studentskoga zbora Sveučilišta u Splitu.

Tko je to studentski pravobranitelj? Koja je njegova primarna uloga i funkcija, kako ga se bira, na koje mandatno razdoblje i kako ga se može kontaktirati?

Studentski pravobranitelj savjetodavna je funkcija pri sveučilištu, odnosno zboru, čija je uloga podizanje razine informiranosti studenata o vlastitim pravima, ukazivanje na probleme i brigu za studentske standarde te, naposlijetku, osiguravanje provedbe svih prava koja su studentima garantirana. Studentskoga pravobranitelja sveučilišta bira, odnosno imenuje, Studentski zbor sveučilišta na mandat u trajanju od jedne godine, a kontaktirati ga mogu svi koji se nađu u nedoumici ili problemu na mail adresu koja je dostupna na web stranicama Studentskoga zbora sveučilišta.

Obraćaju li ti se studenti, smatraš li da su studenti dovoljno upoznati s institucijom pravobranitelja?

S obzirom na to da mi je mandat de facto počeo tek prije mjesec dana, do sada sam imao tek nekoliko upita, molbi i pritužbi. Mislim da je većina studenata čula za funkciju pravobranitelja, ali ne znaju točno čime se on bavi i koji je smisao njegova postojanja. Nažalost, tek se u nuždi bolje informiraju o tome i to smatram najvećim problemom.

Tko sve može postati studentski pravobranitelj i koje uvjete mora ispunjavati za dolazak na tu funkciju?

Uvjeti koji moraju biti ispunjeni za kandidaturu su sljedeći: životopis, motivacijsko pismo u kojem će se obrazložiti razlozi za kandidaturu, potvrda o upisanom studiju, broju ECTS bodova u posljednje dvije godine i statusu studenta na sastavnici te preporuke Zborova sastavnica, udruga ili organizacija. Sve će ovo, naravno, biti objavljeno i dostupno na web stranicama Zbora sveučilišta u Javnom pozivu za kandidaturu.

Postoji li u Splitu pravobranitelj samo na razini sveučilišta ili ga imaju sve sastavnice sveučilišta? Smatraš li da je potrebno da svaki fakultet ima pravobranitelja kako jedan jedini ne bi imao preveliki obujam posla?

Na splitskom sveučilištu postoje studentski pravobranitelji svih sastavnica i to smatram dobrim rješenjem jer je nemoguće očekivati od jedne osobe da brine o tolikom broju studenata. Stoga smatram da je suradnja pravobranitelja pojedinih sastavnica sa mnom, kao pravobraniteljem sveučilišta, ključna za ostvarivanje interesa studenata.

Javili su nam se studenti koji kažu da su nedovoljno informirani o instituciji studentskoga pravobranitelja. Primjećuješ li ti takav problem i što radiš po tom pitanju?

Ponavljam, većina je studenata čula da studentski pravobranitelj postoji. Međutim, svi, pa tako i ja, nadaju se da im pomoć pravobranitelja neće zatrebati, no smatram da je bolje spriječiti nego liječiti te ulogu informiranja svojih kolega o njihovim pravima smatram presudnom da ne bi došlo do neugodnih situacija. S obzirom na to da želim doprinijeti podizanju svijesti među kolegama, stupio sam u kontakt s pravobraniteljima sastavnica pa ćemo, nakon što izmijenimo ideje i prijedloge, zajedno procijeniti što je najprimjerenije u smislu informiranja kolega o našim ulogama, naravno u suradnji sa Zborom.

Osim obrane studentskih prava, organizira li pravobranitelj i neke druge aktivnosti, kao što su nekakvi projekti ili radionice?

Dosad to nije bila praksa, ali nakon što čujem sugestije, prijedloge i ideje svojih kolega pravobranitelja sa sastavnica koje sam spomenuo u prethodnom odgovoru, bilo bi dobro da se što prije dogovorimo oko toga. Smatram da je svaka inicijativa dobrodošla i u interesu studenata, bila to tribina, konferencija ili nešto treće. Izražavam optimizam i nadu da ćemo uz potporu Zbora u što kraćem roku organizirati nešto od navedenoga.

Koji su najčešći problemi povodom kojih ti se studenti obraćaju?

To su u pravilu najčešće nedoumice oko ECTS bodova za potrebu upisa godine, ostvarivanja prava na korištenje X-ice i sl., problemi s pojedinim kolegijima ili ispitima, natječaji za studentski dom, problemi s korištenjem student servisa i još čitav niz problema najrazličitije prirode.

Možeš li nam objasniti kako izgleda tvoje postupanje na temelju prijave studenta? Može li ona biti potpuno anonimna ili barem ti moraš znati podatke o studentu da bi postupao na temelju prijave. Kako općenito vršiš utvrđivanje činjeničnog stanja? Koje korake poduzimaš po primitku prijave?

Nakon što dobijem mail u kojem mi se student predstavio i opisao problem zbog kojega se obraća, napravim uvid u neki od Pravilnika ili Statut pojedine sastavnice, ovisno o tome o kakvom je problemu riječ, i na temelju toga savjetujem studenta za daljnje korake. Naravno, često se radi sigurnosti i sam savjetujem s nekoliko kolega koji su upoznati s problematikom i sadržajem.

Za kraj, poruka studentima?

Svojim kolegama bih poručio da im nitko neće pomoći ako si sami ne pomognu, a najbolji način za to je da budu dobro upoznati s vlastitim pravima.